U današnje vrijeme na našim prostorima sa velikom pažnjom se iščitavaju popisi najvećih zarada. Tako je bilo i u bivšoj Jugoslaviji.
Poreska uprava je u februaru 1989. godine predstavila preliminarnu listu najbogatijih građana iz prethodne godine, u kojoj se navodi da su najveće prihode prijavili privatni ugostitelji, pjevači, kompozirot narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, fudbaleri, likovni umjetnici, novinari i univerzitetski profesori.
Zanimljivo je da na ovoj listi nije bilo nijednog političara. Vrijedi naglasiti da poreska osnova nije bila jednaka za cijelu Jugoslaviju te se izračunavala prema formuli: prosječni dohodak puta tri, piše Yugopapir.
Prema toj listi, u Beogradu je najveću zaradu prijavio pjevač narodne muzike (142 miliona dinara; nešto više od 52.000 maraka prema kursu s kraja 1988. godine), u Zagrebu trgovački predstavnik (61 miliion dinara; nešto više od 22.000 maraka), a u Ljubljani akademski kipar (28 miliiona dinara, nešto više od 10.000 maraka).
Nema podataka za Sarajevo, a rekord je postavio privatni ugostitelj iz Skoplja, koji je tokom 1988. godine zaradio 171 milion dinara (gotovo 63.000 maraka), prenosi Slobodna Dalmacija.S obzirom na to da se tada još uvijek živjelo u socijalizmu, tadašnje najveće zarade prema današnjim izgledaju smiješno. Pri tome se naravno ne smije zanemariti činjenica da je cvjetala i siva ekonomija, odnosno da nije sva zarada prijavljivana.